Među korisnicima, kao i budućim kupcima drvenih prozora, kruži prilično tradicionalno uvjerenje da prozore treba prvi put prevući nakon nekoliko godina, a zatim ponovno svakih nekoliko godina dok prozori ne posluže svojoj svrsi i zamijene se novim, bilo drvenim ili drugim prozorima. U velikoj većini slučajeva ovo se uvjerenje pokazuje neopravdanim i nepotrebnim. Strah i nedoumice proizlaze iz iskustva s uporabom drvenih prozora otprije nekoliko desetljeća kada su prozori bili premazani emajl lakom. To je omogućilo dobru vodoodbojnost, ali nisku propusnost pare što je bila i njihova najveća slabost. Izloženost vremenskim uvjetima uzrokovala je eroziju premaza i pucanje zbog krhkosti i prolaska vode ispod samog premaza. Vlaga u drvu uzrokovala je nemalo problema u obliku nastanka mjehurića, truljenja drva i ljuštenja premaza. Današnji su premazi bitno drugačiji, razvoj je brzo napredovao, a najčešće je riječ o debeloslojnim lazurama koje uz odgovarajuću kvalitetu materijala i formulaciju premaza te prikladno nanošenje u proizvodnji osigurava dugi vijek trajanja drvenih prozora.
1. Kvaliteta premaza
Bez sumnje vijek trajanja premaza u osnovi najviše ovisi o kvaliteti premaza, za što je prikladniji pojam „premazni sustav“. Pojam „premazni sustav“ koristi se jer se sastoji od više slojeva i tako stvara premazni sustav. U ovom ćemo članku ipak upotrijebiti izraz premaz koji se odnosi na premazni sustav. Stoga je vrlo važno dakle da se premaz sastoji od nekoliko slojeva, a preporučuju se najmanje tri sloja. To uključuje sloj koji stvrdnjava i priprema površinu drva za daljnje slojeve, smanjuje upijanje vode i sprječava plavljenje drva i meku trulež („soft rot“). Drugi sloj predstavlja temeljni sloj koji može biti više ili manje pigmentiran, osnova je završnog sloja i ima značajan utjecaj i na izgled i na konačnu kvalitetu premaza. Posljednji sloj konačno zatvara površinu drveta i pruža dugotrajnu zaštitu od prodora vode i UV zračenja što utječe na stanjivanje premaza tijekom godina i, posljedično, vijek trajanja premaza. U slučaju prozora izrađenih od npr. ariša ili hrasta potreban je dodatan sloj kako bi se spriječilo proboj smole ili ekstraktiva (npr. tanina).
Suvremeni premazi s odgovarajućom kvalitetom materijala i formulacija premaza te odgovarajućom primjenom u proizvodnji osiguravaju dugi vijek trajanja drvenih prozora
U opsežnoj studiji u kojoj je sudjelovalo 8 domaćih i međunarodnih proizvođača industrijskih premaza za drvene prozore utvrđena su značajna odstupanja u kvaliteti i trajnosti premaza „lazurnog“ (narančasto-smeđa nijansa, jasno vidljiva tekstura drveta) i „prekrivnog“ (bijela nijansa RAL 9016, tekstura drveta nije vidljiva). Premazi svih proizvođača naneseni su u tri sloja na smrekovinu.
Slika 2: Umjetno ubrzano starenje premazanih uzoraka drva
Na temelju rezultata analiza provedenih u suradnji sa Sveučilištem u Ljubljani (Biotehnički fakultet, Odjel za obradu drva) utvrđeno je da se debljine „lazurnih“ premaza (debljina suhog filma) razlikuju za gotovo 100 % (najmanja izmjerena debljina 69 μm i najveća debljina 136 μm), a debljine „prekrivnih“ premaza razlikuju se do 51 % (najmanja debljina 102 μm i najveća debljina 155 μm) (slika 3). Oba podatka pokazuju velike razlike i među proizvođačima premaza i među „lazurnim“ i „prekrivnim“ premazima. Međutim, budući da početna debljina premaza nije jedini važan čimbenik koji utječe na vijek trajanja premaza, uzorci su 1.000 sati izloženi umjetno ubrzanom starenju (slika 2) što odgovara vremenu od približno 2–3 godine prirodnog starenja, a debljina premaza je zatim ponovno izmjerena. Utvrđeno je da se debljine „lazurnih“ i „prekrivnih“ premaza nakon starenja među proizvođačima još uvijek razlikuju do 89 % (najmanja debljina 65 μm i najveća debljina 122 μm) i 63 % (najmanja debljina 86 μm i najveća debljina 140 μm). Međutim, važnije je bilo utvrđenje da se intenzitet tanjenja premaza razlikovao među proizvođačima za 6 % (s 69 μm na 65 μm) do 40 % (s 102 μm na 61 μm) kod „lazurnih“ premaza i za 2 % (s 122 μm na 119 μm) do 21 % (s 147 μm na 115 μm) kod „prekrivnih“ premaza. Na temelju rezultata možemo teoretski procijeniti da će premaz br. 1, koji inače ima najnižu početnu debljinu premaza, biti dovoljan za cijeli vijek trajanja (npr. 30 godina) zbog dobre izdržljivosti, a premaz br. 6 morat ćemo premazati po prvi put nakon nešto više od 6 godina. Također je očito da „prekrivni“ premazi traju dulje što je posljedica drugačijeg sastava i značajno većeg sadržaja pigmenata.
Slika 3: Debljina suhog filma lazurnih i prekrivnih premaza prije i nakon 1.000 sati ubrzanog starenja
UV zračenje nije jedini čimbenik koji utječe na vijek trajanja premaza i prozora. Tuča je sve češća pojava koja uzrokuje velika oštećenja na zgradama, a često su oštećeni i prozori. Kada je riječ o otpornosti premaza protiv tuče, presudan je njegov pravi omjer elastičnosti i tvrdoće te kvaliteta samih komponenti premaza. U nizu ispitivanja otpornosti na udar (spust kuglice odnosno simulacija tuče) pokazalo se da su svi premazi, osim jednog, prikladni. Samo se jedan od premaza pokazao pretvrdim i pukao je pri udarcu kuglice (slika 4).
Slika 4: Moguća posljedica tuče
Ako dođe do tako snažnog udarca ledenih kuglica tuče da premaz pukne, ubrzo se promijeni boja ispod samog premaza jer voda za vrijeme kiše počinje teći kroz mikropukotine pod premaz, a zbog opće vodonepropusnosti premaza drvo ispod njega ne osuši se dulje vrijeme. To rezultira tamnom bojom (slika 5) i vjerojatno slijedi ljuštenje i odstupanje premaza. U slučaju oštećenja zbog tuče odmah treba popraviti premaz pri čemu se postojeći premaz mora u potpunosti ukloniti i na drvenu površinu nanijeti novi. Određeni proizvođači premaza za drvene prozore već intenzivno razvijaju premaze s takozvanom tehnologijom samoobnove („self-healing technology„) uključivanjem mikrokapsula u sam premaz, osiguravanjem trajne elastičnosti premaza koja omogućuje bolju otpornost na tuču i smanjuje nastanak mikropukotina ili formiranjem filma s minimalnim učinkom pjenjenja.
Slika 5: Promjena boje ispod premaza kao posljedica mikropukotina uslijed tuče
2. Izlaganje drvenih prozora kiši i sunčevom zračenju
Osim kvalitete premaza izloženost drvenih prozora na zgradi također je ključni čimbenik koji utječe na vijek trajanja premaza, a time i drvenog prozora. Bitne su razlike među prozorima na sjevernoj i južnoj strani objekta te među prozorima ugrađenim u suvremeni objekt s ravnim krovom bez strehe i klasičan objekt sa strehom od 70 cm. Strane objekta neravnomjerno su izložene sunčevom zračenju što je jasno prikazano na dva konkretna primjera u diplomskom radu na temu ekonomskih njihanja u namještanju solarne elektrane gdje je godišnje sunčevo zračenje južne strane objekta 1 bilo 56 % veće od sjeverne strane i na objektu 2 za 23 %. Još veću razliku stvaramo sa strehom jer su prozori ispod strehe ili ispod balkona veći dio godine znatno manje izloženi zračenju i također su zaštićeni od tuče nego u slučaju objekata bez balkona i strehe (slika 6).
Slika 6: Primjer drvenih prozora zaštićenih strehom ili balkonom i drvenih prozora izloženih vremenskim uvjetima
3. Detalji drvenih prozora
U slučaju drvenih prozora ne smijemo zaboraviti ni njihove pojedine dijelove. Najistaknutiji dijelovi drvenih prozora su donja prečka prozorskog okvira, a posebno krila. Budući da je na prijelazu iz vertikalne u horizontalniju površinu premaz najtanji i ujedno najizloženiji vremenskim prilikama, treba ugraditi aluminijske okapnike (slika 7) koji štite ove dijelove od prebrzog trošenja premaza. Osim toga, rubovi izloženi vanjskim vremenskim utjecajima moraju biti zaobljeni u radijusu od najmanje 2 mm kako bi se osigurala što ujednačenija debljina premaza na cijeloj površini.
Slika 7: Drveni prozor bez krilnog okapnika (lijevo) i s krilnim okapnikom (desno)
Nakon koliko godina treba ponovno premazati drveni prozor? To je pitanje na koje je, iz svih razloga navedenih ovdje, teško točno odgovoriti. Međutim, prilično je sigurno da ćete premazivati drvene prozore po prvi put mnogo kasnije nego što se općenito vjeruje ili to možda neće biti ni potrebno. Uz normalnu izloženost, uporabu kvalitetnog premaza i pravilnu primjenu, te uz pretpostavku da vaši prozori nisu oštećeni tučom, briga je gotovo sigurno nepotrebna barem prvih 15 godina.
