Jedan od najčešćih strahova kupaca drvenih prozora je strah od obnavljanja premaza koji prekriva drvene dijelove prozora, a taj strah prvenstveno potječe iz estetskih, a u drugom redu iz funkcionalnih razloga. Strah svakako nije suvišan jer površinski premaz u mnogim slučajevima može biti neizravni krivac za takvu estetsku i, prije svega, funkcionalnu promjenu na gore.
U slučaju oštećenja ili istrošenosti premaza (istrošenost je malo vjerojatna kod primjene suvremenih premaza) dolazi do promjene vlažnosti drva koje je osnovni materijal prozorskih okvira i krila. Visoka vlažnost drva (npr. iznad 25 %) njegov je najveći neprijatelj jer stvara pogodne uvjete za početak propadanja drva što dugoročno dovodi do propadanja drvenih dijelova prozora i, posljedično, do kraja životnog vijeka drvenog prozora. Budući da se raspadanje drva često događa ispod premaza, propadanje drva može biti skriveno od očiju vlasnika prozora dugi niz godina, ali kada vlasnik primijeti propadanje, obično je prekasno. To je prvenstveno poznato ako su prozori premazani prekrivnim premazom (tekstura drveta nije vidljiva) koji je oštećen tučom koja uzorkuje izuzetno mala oštećenja (mikro pukotine) koje vlasnik prozora ne primjećuje. Ali – ona su dovoljno velika da kada pada kiša, voda koja vlaži drvo uporno teče kroz njih, ali se u suprotnom smjeru drvo ne suši dovoljno brzo. Nakon toga slijedi samo još faza kada spora gljivice truleža pronađe put do vlažnog drva i zarazi ga. Time je započeo početak kraja drvenog prozora.
Posljedica višegodišnjeg „skrivenog“ raspadanja drva ispod prekrivnog premaza
Je li stvarno sve tako crno-bijelo? Trenutno stanje tehnologije u području drvenih prozora ne omogućuje praćenje vlažnosti drva u prozorima, a još manje predviđanje njihovog vijeka trajanja. Ipak, postoje razvijene metode za stalno praćenje vlažnosti drva i modeli koji predviđaju relativni životni vijek pojedinih vrsta drva na temelju broja dana s povoljnim uvjetima za razgradnju drva. Konkretno, trenutne metode praćenja vlažnosti drva estetski su neprikladne i indiskretne, prijenos podataka nije izravan, a je njihova točnost tek zadovoljavajuća. Uz razvoj odgovarajućih senzorskih jedinica, kombinaciju modela za predviđanje vijeka trajanja drva u razvoju te razvoj naprednih IKT rješenja i algoritama možemo se nadati potpuno novom shvaćanju drvenih prozora. Ovdje nije riječ samo o određivanju ostatka životnog vijeka drvenih prozora u stvarnom vremenu, već i o preskoku s kurativnog u preventivno razmatranje prozora. Praćenjem ključnih parametara drva bit će moguće otkriti kvar u bilo kojem trenutku i ukloniti ga prije nego što se razvije u ozbiljan problem. Možda je to najveća dodana vrijednost jer pod ovom pretpostavkom drvenom prozoru neće ostati samo 10 dana, već će se životni vijek održavati sve dok vlasnik ne odluči zamijeniti ih iz potpuno drugih razloga.
