Ova se kombinacija odnosno točka na kojoj se stvaraju uvjeti za pojavu kondenzata također stručno naziva točka orošavanja (tablica 1).
Tablica 1: Temperatura orošavanja u ovisnosti od relativne vlažnosti (RVZ) i temperature zraka.
Standardni drveni prozor s ugrađenim trostrukim ostakljenjem i termičkim odstojnikom ima i unutarnji i vanjski rub stakla gdje se nalazi odstojnik prekriven drvom (slika 1).
Standardni drveni prozor s ugrađenim trostrukim ostakljenjem i termičkim odstojnikom ima i unutarnji i vanjski rub stakla gdje se nalazi odstojnik prekriven drvom (slika 1).
U tom je slučaju cijeli detalj dovoljno toplinski zaštićen da je temperatura stakla iznutra dovoljno visoka i u slučaju niskih vanjskih temperatura (-5 °C) pa gotovo sigurno ne dolazi do kondenzacije (slika 2). Zašto dolazi do kondenzacije u slučaju prozora s dvostrukim ostakljenjem s aluminijskim odstojnikom pročitajte u ovom blogu.
Slika 2: Primjer temperatura u presjeku profila drvenog prozora Natura Optimo, uzimajući u obzir vanjsku temperaturu od -5 °C i unutarnju temperaturu od 20 °C. Crvena izoterma označava 14 °C, plava 10 °C i crna 0 °C.
Međutim, često zbog vizualnog izgleda i suvremenih arhitektonskih smjernica kupci žele prozore bez vidljivih drvenih okvira (primjer). U takvoj izvedbi rub stakla s vanjske i unutarnje strane nije prekriven i toplinski zaštićen drvom (slika 3).
Slika 3: Primjer detalja Panoramic (lijevo) bez toplinske zaštite ruba stakla iznutra i izvana.
U slučaju vanjske temperature od -5 °C i unutarnje temperature od 20 °C, temperatura površine unutarnjeg ruba stakla iznosit će 11,9 °C što je manje nego u slučaju standardnog prozora (14,1 °C). Pri unutarnjoj temperaturi od 20 °C kondenzacija će se pojaviti kod relativne vlažnosti zraka od 60 %, dok će u slučaju standardnog prozora biti tek iznad 70 %.
Pojava kondenzacije stoga je fizikalna pojava koja u osnovi ovisi o kombinaciji temperature površine i relativne vlažnosti zraka. Na potonje utječu sljedeći čimbenici odnosno postoje rješenja za izbjegavanje kondenzacije.
1. Dovoljna toplinska izolativost detalja za postizanje veće temperature površine stakla. Rješenje koje u velikoj mjeri sprječava nastanak kondenzacije drvena je letvica dodana cijelom dužinom donjeg ruba stakla (slika 4).
Slika 4: Primjer detalja Panoramic (lijevo) s dodanom drvenom letvicom na donjem rubu stakla s unutarnje strane.
2. Osiguravanje odgovarajuće niske RVZ (prozračivanje nekoliko puta dnevno, rekuperacija) i odgovarajućeg prozračivanja na mikrolokaciji. Ako se, primjerice, ispred stakla nalazi kauč ili drugi komad namještaja, na mikrolokaciji će se spriječiti dovoljno kruženje i izmjena zraka, a posljedično će relativna vlažnost zraka biti veća i brže če doći do kondenzacije. U svakom slučaju, ne preporučuje se ni namještaj u neposrednoj blizini stakla, jer može doći do tzv. toplinskog loma, pogotovo ako su prozori okrenuti prema jugu, a staklo nije kaljeno (slika 5).
Slika 5: Toplinski lom stakla (izvor fotografije)
3. Dovoljna presušenost novog zidanog objekta. Kondenzacija stakla i površina drvenih prozorskih elemenata često se javlja ako su prozori ugrađeni u zidanu zgradu koja još nije dovoljno presušena. U ovom slučaju, zbog sušenja betona, unutarnja relativna vlažnosti zraka vrlo je visoka (i iznad 90 %) što dovodi ne samo do stvaranja kondenzata, već i savijanja drvenih prozorskih elemenata zbog razlike u vlažnosti drva po presjeku drvenog elementa.
