Dvostruko i trostruko ostakljenje sastoji se od staklenih ploča i prostora između njih. Zbog fizikalnih zakona djelovanja plina kada se zbog promjene temperature ili tlaka mješavina zraka i plina u prostoru između stakala rasteže i skuplja, time utječe na konveksnost ili konkavnost izolacijskog stakla. Ovaj je učinak moguće vidjeti kroz blago iskrivljen pogled kroz staklo odnosno smanjen ili povećan odsjaj u staklu. Učinak je jači kod trostrukog ostakljenja jer oba prostoru između stakala u načelu djeluju kao jedan prostor. Srednje staklo se zbog svog neutralnog položaja pri tome ne deformira, a pritisak na unutarnje i vanjsko staklo je izuzetno visok. Opasnosti koje prijete velikim promjenama rastezanja plina su pucanje stakla i, u ekstremnim slučajevima, popuštanje brtvenog materijala duž odstojnika (rubova stakla), a time i pojava kondenzacije stakla u prostoru između stakala.
Slika 1: Konkavnost i konveksnost stakla uslijed širenja ili skupljanja plinova u prostoru između stakala
Utjecaj promjene temperature i tlaka na rastezanje ili skupljanje plina u prostoru između stakala ne smije se zanemariti kada se objekt nalazi najmanje 300 m iznad mjesta gdje je staklo proizvedeno (obično svi objekti iznad 600 m nadmorske visine). Opterećenje stakla u takvom slučaju iznosi 7,2 kPa već samo zbog promjene nadmorske visine. U praksi se opterećenje zbog nadmorske visine najčešće regulira tzv. altimetrima. To su posebni postupci prethodnog postavljanje tlaka ili podtlaka u prostoru između stakala. Uz pravilno podešavanje vanjski i unutarnji tlak izjednačavaju se na mjestu ugradnje stakla i opterećenja na staklene površine nema. U prošlosti su se u tu svrhu koristili i zračni ventilići koji su služili za izjednačavanje tlaka na odredišnoj destinaciji. Danas se rijetko koriste jer izjednačavanje tlaka nije moguće kada su stakla ulijepljena u drveni okvir.
Dodatno opterećenje također je uzrokovano velikim promjenama temperature, i to ako je promjena T između dana i noći 25 °C, to znači dodatno opterećenje na staklu od 8,5 kPa. Temperaturno opterećenje na stakla ne može se izbjeći. U tom slučaju pucanje stakla može se spriječiti korištenjem debljih stakala odnosno kaljenih stakala, tj. stakala s većom nosivošću u oba slučaja. Kod manjih stakala opterećenja i na staklu i na brtvenim materijalima koji čine staklo veća su nego kod velikih stakala. Stoga je, na iznenađenje mnogih, u slučaju malih stakala potreba za jačim i otpornijim staklom znatno veća.
Slika 2: Primjer objekta u Francuskoj u planinama
VIR:http://www.reflex.si/si/files/default/knjiga-gradimo-s-steklom/Gradimo_s_steklom_Book_SLO_web.pdf
